Priprema za trening i intenzivne aktivnosti je jako bitna stavka u treningu.
Nažalost klasično zagrijavanje kao što većina još radi je 5-10 minuta trčanja na pokretnoj traci i par old school vježbi stretchinga a zatim navala na bench press ili neku kompleksnu vježbu. U današnje vrijeme malo smo napredovali od takvoga načina zagrijavanja.
Gore navedenih deset minuta trčanja na traci poslužit će svrsi, međutim priprema li vas trčanje ili hodanje za aktivnosti koje slijede dalje u treningu kao što su dizanje utega, olimpijska dizanja ili neki drugi oblik vježbanja s opterećenjem? Definitivno ne.
Par vježbi koje možete ukomponirati prije vašeg treninga sa ciljem
+ Poboljšanja pokretljivosti i smanjenje ozljede
+ Priprema Kukova, Hamstringsa ,Flexora Kuka, Tetiva i drugih mišića i mekih tkiva.
Ukoliko se bavite rekretivnim vježbanjem ili ste fitness, kondicijski trener UKLJUČITE ove vježbe u vaš trening.
MODERNIZIRAJ TRENERSKI POSAO
| Prava Stvar za Svakog Trenera
|Ukoliko vas zanimaju i brojni drugi savjeti o treningu, prehrani, rehabilitaciji, kondicijskom treningu, skinite ¸
BESPLATNO Smart Training Cro aplikaciju preko Google Play i Apple Store i idite u sekciju MEMBERSHIP!
Na našoj mobilnoj aplikaciji u sekciji MEMBERSHIP pružamo vam kvalitetne informacije, sadržaje, edukativni materijal u video prezentaciji, video vježbe i praktične alate koji su vam potrebni da svoju trenersku vještinu podignete na sljedeću razinu.
Aerobni kapacitet igra važnu ulogu u sportu, posebno u onima koji od sportaša zahtijevaju trčanje tijekom dužeg vremena, bez dovoljno odmora. Aerobni kapacitet može se definirati kao najviša razina pri kojoj sportaš može proizvesti energiju oksidacijom izvora energije (ugljikohidrata, masti i proteina) i obično se izražava kao volumen kisika koji se troši po kilogramu tjelesne mase u minuti. Iako neki sportovi ne zahtijevaju visoku količinu aerobnog kapaciteta, svakako ga ne treba zanemariti.
Kako se aerobni kapacitet može razviti? Citirajući jednog mog profesora, “postoji mnogo načina kako oderati mačku.” Kao što postoji mnogo načina za oderati mačku, postoji i mnogo načina za razvijanje aerobnog kapaciteta. Metode razvoja aerobne kondicije mogu uključivati napore nižeg intenziteta koji se održavaju tijekom duljeg vremena, ali i intervale većeg intenziteta. Obje su opcije prikladne, ali u suštini, o potrebama pojedinog sportaša ovisi hoće li napredovati od općeg poboljšanja aerobnog kapaciteta do specifičnijeg razvoja usmjerenog na natjecanje. Stoga izbor najprikladnije metode ovisi o kontekstu razine sportaša ili faze treninga.
Iako ovaj popis nije sveobuhvatan, neke od metoda za razvoj aerobnih sposobnosti mogu uključivati :
• Stabilno stanje niskog intenziteta (LISS)
• Opsežno tempo trčanje
• MAS intervali
• Dugi intervali
• Intervalni trening visokog intenziteta
• Fartlekov trening
• Tabata trening
• I više…
U daljnjem tekstu objasniti ćemo prva četiri načina.
Od navedenih metoda, jedna od najčešćih i najjednostavnijih za poboljšanje opće aerobne sposobnosti za sve sportove je stabilno stanje niskog intenziteta (LISS). To se obično naziva džogiranjem ili trčanjem na duge staze. Duži, spori trening na duge staze (slow distance training) može povećati oksidativni kapacitet sporih mišićnih vlakana, povećati minutni volumen srca i poboljšati učinkovitost unosa kisika u mišićne stanice. LISS trčanje se obično odrađuje na 60-75% maksimalnog broja otkucaja srca tijekom 30-90 minuta bez prekida. Glavni je cilj držati intenzitet niskim, što sportašu omogućuje akumuliranje više volumena. Iako ova metoda zasigurno ima svoje prednosti, posebno u ranim fazama treninga, postoje daleko učinkovitije metode za izgradnju aerobnih kapaciteta.
2. Opsežno Tempo Trčanje
Sljedeća metoda treninga je opsežno tempo trčanje. Prednosti opsežnog tempo trčanja slične su LISS metodi, ali se izvodi u intervalima. Ovi intervali također poboljšavaju oksidacijski kapacitet sporih mišićnih vlakana (crvena), ali budući da se izvode pri većim intenzitetima i brzinama, omogućuju i razvoj brzo tonizirajućih vlakana (bijelih). Intervali se obično izvode tempom od oko 70% brzine za određenu udaljenost ili 70-80% maksimalnog broja otkucaja srca i koriste omjer rada i odmora 1: 2. Jedna od glavnih prednosti opsežnog tempo trčanja je što se fokusira na razvoj aerobnog sustava uz postizanje relativno bržeg tempa. Ovo može razviti i druge poželjne sportske kvalitete, što ga čini učinkovitijim treningom u usporedbi s jednostavnim izvođenjem LISS-a.
Uz povećanu učinkovitost treninga, jedna glavna komponenta koju opsežne tempo trčanje doprinosi treningu, je činjenica da su još uvijek relativno niskog intenziteta po prirodi, što pak ima manji utjecaj na umor središnjeg živčanog sustava (CNS). To omogućuje upotrebu ove metode tijekom lakših dana treninga, što može djelovati na oporavak središnjeg živčanog sustava (CNS-a).
Opsežni tempo obično se kreće od 60-75% maksimalne brzine. Na primjer, ako bi sportaš trčao 100 m za 12 sekundi, omogućili biste mu da završi ponavljanje za 15-17 sekundi, ovisno o postotku koji se koristi.
Primjer izračuna za brzinu od 70% za 100 m:
(Vrijeme trčanja x razlika u postotku) + Vrijeme izvođenja = 70% Brzine
(12 s x .3) + 12s = 15.6 s
Maksimalna aerobna brzina (MAS)
Prije sljedeće metode treninga, želim predstaviti koncept poznat kao Maksimalna aerobna brzina (MAS Maximal Aerobic Speed), za koji smatram da je vrlo korisno sredstvo i može se koristiti na različite načine za trening tijekom cijele godine. Pojednostavljeno, MAS se može definirati kao minimalna brzina trčanja pri kojoj se javlja maksimalni VO2. MAS intervali su obično umjerenog do visokog intenziteta, ali mogu varirati ovisno o intenzitetu i dodijeljenom vremenu odmora.
Zašto je upotreba MAS-a učinkovita? Istraživanje tijekom 12 tjedana, koje su proveli Berthoin i suradnici, pokazalo je da je količina vremena na ili iznad 100% MAS-a presudan faktor za poboljšanje aerobnog kapaciteta. Ovo saznanje upućuje na to da se isti rezultati mogu postići ako se vrijeme odmora produži, pod pretpostavkom da se ukupni volumen rada ne smanji. Ovo omogućuje optimalnu aerobnu prilagodbu, istovremeno razvijajući dodatne kvalitete treninga. Isto tako, omogućuje dosljednu primjenu i praćenje treninga na individualnoj osnovi.
Da biste učinkovito koristili MAS metodu, prvo morate izračunati svoj MAS. To se može učiniti pomoću specifičnih testova performansi, kao što su Montreal Beep Test, Multistage Shuttle Beep Test, YoYo IR1, itd. Osim toga, MAS se može izračunati i pomoću ispitivanja s postavljenim vremenom ili postavljenim udaljenostima tijekom kojih jednostavno bilježite vrijeme ili udaljenost koje sportaš postiže.
Dan Baker pruža izvrstan primjer u svom članku “Implementing High-Intensity Aerobic Energy System Conditioning for Field Sports?
● Na primjer, tijekom MAS testa s postavljenim vremenom; 5 minutnog trčanja, određivanje prosječne brzine jednostavan je postupak:
o MAS = Udaljenost (m) / Vrijeme (s)
o Na primjer: 1320 m / 300 s = 4.4 m/s.
● Jednostavno 5 minutni test trčanja vrlo visoko korelira (r = 0,94) s MAS-om
● Ako koristite postavljene udaljenosti, vrijeme potrebno za prelazak udaljenosti trebalo bi biti između 5 do 7 minuta.
● Na primjer, ako sportaš pretrči 1400 m za 318 sekundi, tada bi MAS iznosio 4,4 m / s.
Nakon što izračunate MAS rezultate svojih sportaša, tada možete odrediti individualni intenzitet i volumen treninga kako biste izazvali željeni odgovor na trening. Jedan od načina propisivanja MAS intervala može se nazvati dugim intervalima. Dugi intervali uključuju ponavljanje napora 2-4 minute blizu sportaševog anaerobnog praga. Ovako je trening višedimenzionalan jer sada promiče razvoj maksimalnog VO2, kao i poboljšanje anaerobnog prag. Vrlo je važno i paziti na omjer intenziteta i odmora, kako trening ne bi postao pretjerano anaerobni što bi moglo dovesti do prekomjernog nakupljanja mliječne kiseline u mišićima.
3. Dugi se intervali obično izvode pri 80-90% maksimalnog broja otkucaja srca, 85% maksimalnog tempa VO2, ili ako ste izračunali MAS rezultate, mogu se postići pri 70-100% MAS za željeno vrijeme ili udaljenost. Volumen se može akumulirati tijekom 2-5 serija od 3-6 ponavljanja, koristeći omjer rada i odmora od 1: 1 do 3:2. Cilj ovih intervala je izazvati sposobnost sportaša da ostane ispod anaerobnog praga tijekom napora relativno visokog intenziteta.
4. Aerobni intervali visokog intenziteta
Aerobni intervali visokog intenziteta puno su kraći i izvode se bržim tempom ili većim intenzitetom. Cilj je ovih intervala poboljšati oksidacijski kapacitet brzih mišićnih vlakana, istodobno povećavajući aerobni kapacitet. Tipično se izvode pri 80-90% maksimalnog broja otkucaja srca, tempom od oko 120% maksimalnog VO2 ili pomoću 115-130% MAS-a. Tipični aerobni intervali visokog intenziteta uključuju rad od 15-30 s, koji se izvodi tijekom 2-4 serije od 8-16 ponavljanja s omjerom rada i odmora 1: 1, 1: 2, a ponekad i 2: 1 ako želite podražaj koji je više anaeroban.
Ljepota ovog stila intervalnog treninga je u svestranosti intervala i njihovoj primjeni u pojedinačnim sportovima. Obujam se može povećati ili smanjiti ovisno o potrebama pojedinih igrača. Na primjer, ako je nogometaš u utakmici sudjelovao samo nekoliko minuta, može se primijeniti intervalni scenarij sličan utakmici kako bi se sportašu omogućilo održavanje optimalne razine kondicije. Intervali se također mogu koristiti za pred-umornost (pre-fatiguing) tako da igrači mogu raditi na određenim vještinama u umornom stanju.
Sažetak
Zaključno, svaka od ovih metoda treninga ima svoja specifična svojstva koja se mogu koristiti na razne, korisne načine. Na treneru je da odluči kada je najprikladnije koristiti koju metodu kako bi se izazvao najučinkovitiji odgovor na trening.
Baker, Dan. ?Recent Trends in High-Intensity Aerobic Training for Field Sports.? UK Strength and Conditioning Association22 (2011): n. pag. Web.
Berthoin S, Manteca F, Gerbeaux M and Lensel-Corbeil G. Effect of a 12-week training program on maximal aerobic speed (MAS) and running time to exhaustion at 100 percent of MAS for students aged 14 to 17 years. Journal of Sports Medicine & Physical Fitness. 35:251?256. 1995
Baechle, T. R., & Earle, R. W. (2008). Essentials of strength training and conditioning. Champaign: Human Kinetics
PIŠE: Mike Young
MODERNIZIRAJ TRENERSKI POSAO
| Prava Stvar za Svakog Trenera
|Ukoliko vas zanimaju i brojni drugi savjeti o treningu, prehrani, rehabilitaciji, kondicijskom treningu, skinite ¸
BESPLATNO Smart Training Cro aplikaciju preko Google Play i Apple Store i idite u sekciju MEMBERSHIP!
Na našoj mobilnoj aplikaciji u sekciji MEMBERSHIP pružamo vam kvalitetne informacije, sadržaje, edukativni materijal u video prezentaciji, video vježbe i praktične alate koji su vam potrebni da svoju trenersku vještinu podignete na sljedeću razinu.
Ako želite poboljšati svoj sprint, jednostavno morate maksimalno sprintati, nema zamjenske vježbe koja je “sport-specifična”. U nekim sportovima sportaši ne postižu svoju maksimalnu brzinu (zbog veličine terena), ali im trening sprinta može poboljšati „prvi korak“.
2. Sprint razvija brza mišićna vlakna
Sprint je aktivnost u kojoj mišići generiraju velike sile u brzim kontrakcijama (trajanje kontakta s podlogom je ispod 100 ms kod elitnih sprintera). Takve kontrakcije se ne mogu postići niti s jednom vježbom u teretani. Razvojem brzih mišićnih vlakana poboljšavamo i druge sposobnosti poput skoka, promjene smjera kretanja, udarca lopte i sl.
3. Razvojem brzine povećavamo anaerobnu rezervu brzine
Recimo da sportaš A i sportaš B imaju jednaku maksimalnu aerobnu brzinu 19km/h. Sportaš A ima maksimalnu brzinu 36km/h, dok sportaš B ima maksimalnu brzinu 29km/h. Sportaš A će se manje umarati pri trčanju na 25km/h, jer je to njegovih 69,4% od maksimuma, dok je sportašu B to 86,2% od maksimuma. U mnogim sportovima igrači rijetko kad postižu maksimalnu brzinu, ali su trčanja pri submaksimalnim brzinama česta. Ako želite biti efikasniji pri većim brzinama, nije bitna samo maksimalna aerobna brzina, već i maksimalna brzina trčanja, a tu će Vam trening sprinta pomoći!
4. Trening sprinta poboljšava ekonomiju trčanja
U prijevodu, sportaš s boljom ekonomijom trčanja će trošiti manje kisika pri jednakoj brzini trčanja, odnosno trčat će brže pri jednakoj potrošnji kisika. To je razlog zašto srednjoprugaši i dugoprugaši rade trening sprinta – nikad neće maksimalno sprintati na natjecanju, ali trening sprinta im pomaže u poboljšanju ekonomije trčanja.
5. Smanjujemo rizik od ozljede
Istina je da do većine ozljeda mišića zadnje lože dolazi tijekom sprinta, ali izbjegavanjem treninga sprinta nećemo ništa postići jer na utakmici ćemo morati maksimalno sprintati kad – tad. Ako sportaš nije navikao na taj podražaj, velika je mogućnost da će se ozlijediti. Redovnim treningom sprinta 2 – 3 puta tjedno po 2 – 3 sprinta od 30m+ (da se postigne maksimalna brzina) smanjujemo rizik od ozljede (90 – 120 m tjedno pri +95% od maksimalne brzine). Svakako treba paziti na mehaniku sprinta, progresivno opterećenje i započeti program s kraćim sprintevima.
PIŠE: Marin Mandarić
MODERNIZIRAJ TRENERSKI POSAO
| Prava Stvar za Svakog Trenera
|Ukoliko vas zanimaju i brojni drugi savjeti o treningu, prehrani, rehabilitaciji, kondicijskom treningu, skinite ¸
BESPLATNO Smart Training Cro aplikaciju preko Google Play i Apple Store i idite u sekciju MEMBERSHIP!
Na našoj mobilnoj aplikaciji u sekciji MEMBERSHIP pružamo vam kvalitetne informacije, sadržaje, edukativni materijal u video prezentaciji, video vježbe i praktične alate koji su vam potrebni da svoju trenersku vještinu podignete na sljedeću razinu.
Lorem Ipsum. This yoga style is based on the teachings of John Friend. This class balances an opening to grace and the higher self with strong attention to alignment. The result is a strong synthesis between mind body and spirit. Taught in the Vinyasa style, Anusara Yoga is open to all levels. Professional and passionate trainers are waiting for you! Open to all levels.
Crveno meso, janjetina, svinjetina, junetina i teletina predstavljaju kontroverzu u svijetu nutricionizma.
Danas Hrvati jedu u prosjeku 62kg mesa po glavi te uglavnom smatraju da je ‘’štetno’’ i ‘’nezdravo’’. Mediji su puni informacija o tome kako je crveno meso ‘’krivo’’ za kardiovaskularne bolesti, koje su glavni uzročnik smrti u svijetu. Dakle, smatra se da smo bolesni zbog crvenog mesa.
S druge strane, meso je sastavni dio naše kulture. Tradicionalna jela kao što su sarma, buncek s kiselim kupusom, pašticada s njokima i slično dio su našeg kulturološkog identiteta i gotovo je nemoguće zamisliti Božićni ručak bez crvenog mesa.
Prije no počnemo pričati o realnoj štetnosti crvenog mesa, razjasnimo različite kvalitete mesa. Znamo da meso nije ono što je prije bilo, da životinje koje jedemo rijetko su fizički aktivne i da se ne hrane hranom kojom su se nekada hranile.
Prvo, ono što životinje jedu čini njih te čini kvalitetu mesa koje unosimo. Istraživanja zaista nema dovoljno, ali pojedina (https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/26878675/ ) su potvrdila da je organsko meso nešto nutritivno kvalitetnije, po pitanju profila masnih kiselina, od onog konvencionalnog. Na sreću, Hrvati imaju opciju izbora između domaćeg, organskog mesa i konvencionalog.
Drugo, mnogi su zabrinuti oko činjenice da se životinjama pripisuju antibiotici i hormoni rasta koji posljedično negativno djeluju na naše zdravlje.
Bitno je znati da je u državama Europske unije uporaba hormona za rast životinja oštro zabranjena, dok neke druge države, kao Sjedinjene Američke Države dozvoljavaju uporabu istih (https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/11505585/ ). Osim toga, uporaba antibiotika u Europskoj Uniji jako je dobro regulirana i kontrolirana.
Osim organski uzgojenog i konvencionalnog mesa, postoje i više i manje prerađeno meso. Visokoprerađeno meso, kao što su konvencionalne salame ili slanina, sadrže više prezervativa, od kojih su najpoznatiji nitrati a istraživanja su potvrdila usku povezanost između visoke konzumacije visoko prerađenih mesnih proizvoda I kolorektalnog karcinoma (https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2661797/ ), zbog čega ne bismo trebali pretjerivati s konzumacijom visokoprerađene mesne hrane te radije birati meso u svom izvornom obliku. U velikoj studiji u kojoj je sudjelovalo 448 568 ljudi, dokazano je da za razliku od bijelog mesa, prerađeno crveno meso je povezano s većom smrtnošću(https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/23497300/ ).
S druge strane, meso je odličan izvor kompletnog proteina, vitamina B skupina, željeza, cinka i selena. Svi navedeni nutrijenti esencijalni su za normalno funkcioniranje organizma, a od posebne su važnosti za rast i razvoj djeteta, zbog čega se veganska prehrana često ne preporuča kod djece.
Navedeni nutrijenti mogu se nadoknaditi iz biljnih izvora, ali potrebno je imati adekvatno znanje o prehrani i kombinaciji namirnica da bi se u potpunosti otklonio rizik od nutritivnih deficita.
Crveno meso sadrži i značajne količine zasićenih masnih kiselina. Povećan unos zasićenih masti povezan je s upalnim procesima u tijelu, začepljenjem krvnih žila, povećanim krvnim tlakom i kardiovaskularnim bolestima (https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC6756738/ ). Zbog toga se ljudi često odlučuju na prehranu koja isključuje crveno meso, ali se rijetko priča o posljedicama koje unos mesa ima na zdravlje ako se konzumira u umjerenim količinama.
Preporuke za crveno meso su maksimalno 3x tjedno. Istraživanje iz Japana (https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/22333876/ ) potvrdilo je da umjeren unos crvenog mesa nema negativni utjecaj na kardiovaskularno zdravlje. Povećan unos voća i povrća donosi benefite za naše zdravlje, što ne znači nužno da se moramo hraniti vegeterijanski ili veganski da bismo postigli željeni zdravstveni status.
U prehrani ne postoji crno, a pravilna prehrana je uvijek individualna, prilagođena našim željama, raznolika je i izbalansirana. Meso, kao i svaka druga namirnica, dobro je za naše zdravlje ako se konzumira umjereno.
Autor:
IVA TOKIĆ
Nutricionistica
MODERNIZIRAJ TRENERSKI POSAO
| Prava Stvar za Svakog Trenera
|Ukoliko vas zanimaju i brojni drugi savjeti o treningu, prehrani, rehabilitaciji, kondicijskom treningu, skinite ¸
BESPLATNO Smart Training Cro aplikaciju preko Google Play i Apple Store i idite u sekciju MEMBERSHIP!
Na našoj mobilnoj aplikaciji u sekciji MEMBERSHIP pružamo vam kvalitetne informacije, sadržaje, edukativni materijal u video prezentaciji, video vježbe i praktične alate koji su vam potrebni da svoju trenersku vještinu podignete na sljedeću razinu.
Istraživanje je pokazalo da se 82% ljudi potpuno oporavi kako bi se vratili sportu. Prosječno vrijeme oporavka od ozljede ACL-a ove skupine je između 9-12 mjeseci.
Međutim, za neke ljude to može biti manje od 9 mjeseci, a za druge više od 12 mjeseci nakon operacije ACL-a.
Mnogo je čimbenika koji utječu na vrijeme oporavka o kojima ćemo kasnije raspravljati.
Vrijeme oporavka ovisi o sportu koji se igra, tj. američki nogomet je fizički zahtjevniji od nogometa.
Studija koja je proučavala profesionalne talijanske nogometaše pokazala je prosječno vrijeme oporavka od 6-7 mjeseci.
PROTOKOL REHABILITACIJE ACL-A KOJI VOLIM KORISTITI JE MELBOURNE ACL REHABILITATION GUIDE KOJI JE RAZVIO Randall Cooper stručnjak za sportsku fiziologiju iz Melbournea.
ACL protokol rehabilitacije podijeljen je u 6 faza i postoji popis ciljeva i mjera ishoda koje je potrebno zadovoljiti na kraju svake faze kako bi se prešlo na sljedeću. Ovo je samo preporuka jer svaki pacijent/sportaš je individuao za sebe I shodno tome potrebno se prilagoditi tome.
Kroz ACL protokol se krećete vlastitim tempom i dopuštate kriterijima da određuju koliko brzo idete, a ne unaprijed određenom vremenskom okviru.
FAZA PRIJE OPERACIJE: OPORAVAK OD OZLJEDE I SPREMNOST ZA OPERACIJU
FAZA 1: OPORAVAK OD OPERACIJE
FAZA 2: SNAGA I NEUROMUSKULARNA KONTROLA
FAZA 3: TRČANJE, AGILNOST I DOSKOK
FAZA 4: POVRATAK SPORTU
FAZA 5: PREVENCIJA PONOVNE OZLJED
UKRATKO O TRAJANJU REHABILITACIJE!
Osnovni cilj postoperativne rehabilitacije je vraćanje trofike mišića u prvobitno stanje te postizanje punog opsega pokreta u zglobu koljena, kako bi se izbjeglo stvaranje kontraktura koje bi značajno produljile vrijeme oporavka.
Drugi dan od operacije započinje rehabilitacija i provodba vježbi do granice boli.
Uz postavljenu koljensku ortozu, kretanje je uz pomoć štaka kroz nekoliko tjedana. Nakon 3 do 4 mjeseca dozvoljava se trčanje, bez naglih promjena smjera.
Povratak punoj sportskoj aktivnosti očekuje se nakon 6 –8 mjeseci od zahvata.
NEKOLIKO SAVJETA O TOME KAKO NAPREDOVATI KROZ ACL REHABILITACIJSKI PROTOKOL UZ MINIMALNE PROBLEME:
Rano ispravite koljeno (unutar prva 2-3 tjedna) i držite ga ravno. Fleksija može postupno napredovati
Koristite bol u koljenu i oticanje koljena kao vodič. Ako se jedno ili oboje povećavaju, koljeno ne podnosi ono što mu radite.
Tehnika je sve. Obrasci kompenzacije razvijaju se nakon puknuća ACL-a, tako da je usredotočenost na ispravne mišiće i kretnje/biomehaničke obrasce najvažnije.
Postupno gradite velike udarne sile. Zglobnim strukturama u zglobu koljena trebat će vremena da se prilagode nastavku trčanja, skakanja i doskoka.
Ukoliko imate kakvih dodatnih pitanja slobodno se javite STC centru rado ćemo vam pomoći.
Damir Laštre
MODERNIZIRAJ TRENERSKI POSAO
| Prava Stvar za Svakog Trenera
|Ukoliko vas zanimaju i brojni drugi savjeti o treningu, prehrani, rehabilitaciji, kondicijskom treningu, skinite ¸
BESPLATNO Smart Training Cro aplikaciju preko Google Play i Apple Store i idite u sekciju MEMBERSHIP!
Na našoj mobilnoj aplikaciji u sekciji MEMBERSHIP pružamo vam kvalitetne informacije, sadržaje, edukativni materijal u video prezentaciji, video vježbe i praktične alate koji su vam potrebni da svoju trenersku vještinu podignete na sljedeću razinu.
